Странице

недеља, 22. мај 2016.

Ventilisane fasade

Građevinarstvo mora pratiti moderne trendove i zahteve


Fasada predstavlja zaštitni omotač nekog objekta i ima zadatak da obezbedi izolaciju unutrašnjeg prostora i zaštititi ga od nepovoljnih spoljašnjih uticaja. U savremenom građevinarstvu visoki troškovi grejanja i hlađenja, pojava globlanog zagrevanja, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine, utiču na donošenje sve strožih zakona i propisa, pre svega u oblastima građevinske stolarije i fasadne izolacije, gde se forsiraju rešenja koje omogućuju optimalno hlađenje u toplim periodima i dobru zaptivenost i izolaciju u mesecima sa niskim temepraturama. To predstavlja izazov za građevinsku industriju i industriju građevinskih materijala koji moraju da odgovore na ove zahteve. Ventilisane fasade su jedan od odgovora.


ventilisana  fasada
Ventilisana fasada


Ventilisane fasade


Ovaj koncept  najveću primenu ima kod velikih poslovnih objekata, tržnih centara, banaka, bolnca i slično. Druga njihova primena je kod rekonstrukcija starih objekata jednostavnim dodavanjem nove obloge na sopstvenoj podkonstrukciji preko stare fasade. Suština ovih fasada je postojanje međuprostora koji je ispunjen vazduhom koji cirkuliše između fasadne obloge i ostalih slojeva ili zida objekta. Na neki način objekta je obmotan termoizolacionim slojem koji smanju razlike temepratura na spoljašnoj i unutranjoj ivici zida.

ventilisane fasade, cirkulacija vazduha
cirkulacija vazduha
Ventilisane fasade ne prijanjaju direktno na zid ili noseću konstrukciju, već funkcionišu kao duplo fasadno platno sa prostorom za slobodno cirkulisanje vazduha. Ovaj dodatni sloj vazduha pruža stepen izolacije i zimi i leti i na taj način omogućavaju se velike uštede energije. Osim ovog sloja vazduha koji cirkuliše između dva fasadna platna, ventilarajuće fasade ostavljaju mogućnost postavke raznih tipova termoizolacija, paropropusnih i vodonepropusnih zaštitenih folija (za odstranjivanja vodene pare i vode iz fasadnih zidova).

Delovi ventilirajućih fasada

Ventilisane fasade se sastoje od:
  • Podkonstrukcije
  • Izolacije
  • Fasadnih obloga


A. Podkonstrukcija - podrazumevaju se razni ankeri, kotve, vertikalni i horizontalni profili koji grade noseću konstrukciju. Profili mogu da budu od čelika ili najčešće od ekstradiranog aluminijuma, mogu da su primarni i sekundarni. Za podkonstrukcije je vrlo važno da poseduju mogućnost  da se na njima mogu postavljati fasadne obloge najrazličitijih rešenja, dizajna i vezivnih principa.
 B. Izolacija - podrazumevaju se  folije i slojevi koji obezbeđuju hidro i toplotnu izolaciju, parne brane
C. Fasadna obloga - izrađuje se od raznih materijala, kao što su aluminijumski kompozitni panel, ravnim ili talasasti limovi, granitna keramika, kamen, presovane obloge, staklo, pleksiglas, fibercement, drvene ploče, gipsane table, terakota itd.
Veliki izbor fasadnih obloga po strukturi, boji i teksturi omogučavaju dizajnerima i arhitektima veliku širinu i inovativnost, tako da ove fasade mogu da imaju vrlo različite izglede, podele, i načine kačenja.

 Vrste fasadnih podkonstrukcija


Podkostrukcije se dele na:
  • panelne i
  • kasetne

fasadna podkonstrukcija
Panelne podkonstrukcije
Panelne podkonstrukcije obuhvataju sisteme koje imaju obloge od ravno isečenih ploča koje se vezuju za podkonstrukciju mehaničkim (vidljivim ili skrivenim) i hemijskim (leplenje) vezama. Fasadni materijali mogu da budu različitih dimenzija i debljina i za podkonstrukciju se vezuju lepljenjem, šrafljenjem, nitovanjem i sl.
Kasetne podkonstrukcije obuhvataju sisteme gde su obloge kasete dobivene isecanjem, žlebovanjem i savijanjem, tako da je mehanička veza sa podkonstrukcijom potpuno sakrivena. Materijali koji se koriste za obloge su plastičniji i tanji, i dozvoljavaju dodatnu obradu i savijanje. Karakteristično je da ovi sistemi imaju rešeno odvodnjavanje atmosferske vode sa površine fasade u specijalne horizontalne fuge koji usperavaju vodu u vertikanlne kanale i dalje u zemlju.

Završna reč 

Ventilisane fasade imaju dosta prednosti i korisnih karakteristika: one su trajne i otporne na spoljašne uticaje i nude mogućnost arhitektonskog oblikovanju završnih površina. Obezbeđuju dobro provetravanje, ugradnja je laka i jednostavna, upotrebljavljaju se moderni i savremeni materijala koji doprinose ekonomičnosti i zaštiti životne sredine. Postoji široka paleta materijala koji mogu da se upotrebe u raznim bojama, dezenima i površinskim strukturama, tako da arhitekti mogu da daju sebi na mašti





 



петак, 6. мај 2016.

Održavanje montažnih kuća


Montažne kuće mogu da traju više decenija, ali kao i svi objekti moraju redovno i kvalitetno da se održavaju. Šta sve spada u održavanje montažnih objekata?



Redovne inspekcije
Najvažnija stvar je rutinska i redovna kontrola i obilaženje. Montažne kuće su izrađene glavno od drvenih i gipsanih prefabrikovanih elemenata koji su podložni nešto bržem propadanju od betonskih ili metalnih delova koji se koriste kod klasičnih kuća. Preporučuje se generalna inspekcija barem jednom godišnje kod novih kuća, a sa starošću ove obilaske treba raditi češće. Ukoliko se primeti bilo kakvo, pa i najmanje oštećenje, potrebno je blagovremeno popraviti ga ili zameniti taj element. Montažne kuće imaju tu prednost što se zamena njenih sastavnih deova može izvršiti lakše i jeftinije za razliku od zidanih objekata.
Prvih nekoliko godina kuća se još uvek „namešta“. Potrebno je proveravati da li su ova mikro-pomeranja izazvala neka oštećenja na elementima. Posebno obratiti pažnju na deo koji povezuje temelje sa zidovima.  Događa se da zamrzne zemlja ukoliko su zime jake, pa kada dođe do otapanja, pomera se niveleta kuće, što izaziva oštećenja, pukotine u zidovima, u težim slučajevima i klizanje kuće.

Vlaga kako neprijatelj broj jedan
picture of moisture in house
Vlaga

Montažne kuće mogu da stradaju od povišenog nivoa vlage, koja se javlja zbog razlike u temepraturi u unutrašnjosti objekta i spoljašnjeg vazduha. To je posebno izraženo ako je ugrađena PVC stolarija koja sprečava cirkulaciju vazduha. Preventiva je redovno i često provetravanje ili u skupljoj varijanti, montiranje ventilacionih sistema. Ukoliko postoji ovaj sistem, potrebno je vršiti redovne kontrole istog i redovno menjati filtre.



Krov
Krov treba redovno da se kontroliše posebno u zimskom periodu, kada treba čistiti naslage leda i snega. Treba biti pažljiv pri čišćenju, pošto led i sneg mogu oštetiti krov ako se sklanjaju grubo i na silu. Ukoliko se primeti i najmanja pukotina, slomljeni crep ili tabla šindre kroz koju može da prodre voda, ona mora odmah da se zameni i poravi, ne sme da se čeka previše dugo, pošto pukotina postaje sve veća i veća i voda može da ošteti drvene i gipsane elemente na tavanu.

Dimnjak
Kod nekim montažnih kuća postoji ugrađen dimnjak sa ili bez filtera, koji treba da se čisti svake godine pre početka grejne sezone.

Čišćenje snega sa krova 

Prozori i vrata
Redovno proveravati da li su prozori i vrata dobro učvršćeni u građevinske otvore i na vreme zatvoriti moguće mikro pukotine između zidova i ramova prozora koji narušavaju izolacione karakteristike. Ukoliko su prozori starijeg datuma i ne pružaju dobru izolaciju, vetar prodire između krila i hladi prostorije, mogu se nalepiti lepljive trake koje će zaustaviti ovaj hladan vazduh.
Staklene površine je potrebno čistiti barem jednom mesečno, a neće škoditi ni ako se to radi češće. 
Ukoliko su prozori od drveta  potrebno je premazivanje radi zaštite jednom godišnje. Od izbora boja, bajceva i lakova zavisi i krajni efekat, u svakom slučaju ne treba štedeti pošto ovde važi pravilo „skuplje je bolje“.  




To važi i za ostale drvene elemente ukoliko se radi o drvenoj brvnari. U drvetu i drvenim panelima, posebno ako nisu adekvatno zaštičeni mogu da se nasele mikroorganizmi i insekti koji se hrane drvetom i koji tokom vremena mogu da „pojedu“ vaš dom. Navremeno otkrivanje i adekvatna hemijska sredstva treba da tu pojavi saseku na samom početku (na sreću u našim krajevima nema termita koji su najveći neprijatelj montažniih kuća, i koji mogu za par nedelja da je sruše).



I za kraj: možda nije potrebno posebno isticati, ali redovno čišćenje i brisanje nečistoća i prašine isto tako spada u održavanje, i produžava vek montažne kuće, uostalom kao i bilo kom drugom objektu.