Странице

четвртак, 6. новембар 2014.

Energetski efikasne kuće

Energetska efikasnost


Energetska efikasnost je pojam sa kojim se sve češće susrećemo, posebno kada se priča o kućama, beloj tehnici, izvorima energije. Bela tehnika se proizvodi u nekoliko energetskih razreda, traže se načini da se što veći procenat energije dobije iz obnovljivih izvora (sunce, vetar, biomasa...), ugrađuje se energetski efikasna stolarija, a u građevinarstvo se uvode energetski pasoši.





Cilj smanjenog utroška energije nije samo smanjenje troškova domaćinstva, mada se na kraće staze to prvo uoči. Jedan od najvažnijih efetaka ogleda se u očuvanju životne sredine (manje trošenje prirodnih resursa, smanjena emisija štetnih gasova), kao i u poboljšanju kvaliteta života.

Ljudi su još od najranijeg vremena pokušavali da kuće grade tako da zimi budu što toplije, a leti hladnije. Izučavanjem ove problematike bavio se i grčki filozof Sokrat, još u V veku pre nove ere. On je proučavao uticaj Sunčevog kretanja na konstrukciju, oblik i izgled kuće.
Moglo bi se reći da je bio začetnik onoga što danas zovemo energetski efikasna kuća. To je kuća koja troši manje energije od obične, i danas se takve kuće mogu podeliti u 5 kategorija:
  • niskoenergetske kuće (Low Energy House)
  • pasivne kuće (Passive House)
  • kuće nulte energije (Zero Energy House)
  • autonomne kuće (Autonomous Building)
  • kuće sa viškom energije (Energy Plus House)


Niskoenergetske kuće


Niskoenergetska kuća je bilo koji tip kuće koji koristi manje energije od obične kuće. One, po pravilu, dobijaju više Sunčeve energije (visok nivo insolacije). Smanjenoj potrošnji doprinose i dobra termoizolacija i kvalitetna stolarija, kao i krovna izolacija. Često su opremljene solarnim kolektorima, ili koriste tehnologiju za reciklažu toplote iz vode.

Definicija niskoenergetske kuće nije jedinstvena na globalnom nivou. U različitim državama su i različiti standardi, pa ono što bi u jednoj bilo prihvaćeno kao ovaj tip kuće, u drugoj ne bi moglo tako da se nazove. U Nemačkoj je taj standard definisan kao kuća koja godišnje ne potroši više od 50 kwh/m2 za grejanje, a u Švajcarskoj je ta cifra 42 kwh/m2. U Srbiji prosečne stare kuće i zgrade imaju potrošnju od 150 do 250 kWh/m2 energije za grejanje godišnje, dok standardno izolovane kuće troše u proseku oko 100 kWh/m2.


Kada je reč o montažnim kućama, spoljni zidovi od kojih se one grade dolaze sa fabrički ugrađenom  termoizolacijom, tako da nije potrebno dodatno ulaganje tog tipa. Za prozore i vrata koristi se kvalitetna alu ili pvc stolarija - višekomorni profili, dobro dihtovanje, minimalni gubitak energije, pa je i to jedna od prednosti ovog načina gradnje.


Pasivne kuće


Pasivne kuće su projektovane tako da troše vrlo malo energije, pa je u njima moguće živeti bez tradicionalnih sistema grejanja. Ukupna potrošnja (grejanje u hlađenje, topla voda, struja) nije veća od 42 kwh/m2 godišnje, od čega na energiju potrebnu za klimatizaciju prostorija ode do 15 kwh/m2. Ta cifra je oko 10 puta manja nego kod običnih kuća i stanova. Troškovi gradnje pasivnih kuća su u početku bili veliki, ali sa razvojem tehnologije cene materijala i proizvodnje padaju. Ove kuće su dostupne i na našem tržištu, u vidu sertifikovanih montažnih kuća.




 

Kuće budućnosti


Ono što nama može delovati kao naučna fantastika, u razvijenim zemljama polako ali sigurno osvaja tržište nekretnina. Kod kuća nulte energije, na nuli je ne samo potrošnja energije, već i emisija ugljen-dioksida, pa ih možemo nazvati pravim ekološkim kućama. Funkcioniše tako što u nekim periodima koristi energiju iz energetske mreže, a u drugim periodima vraća u tu istu mrežu višak energije.
Autonomne kuće nazivaju se i "house with no bills" tj. kuće bez računa. Zamišljene su tako da u potpunosti funkcionišu bez priključka na infrastrukturne mreže (struja, voda, kanalizacija, ptt). Kuće sa viškom energije koriste energiju iz obnovljivih izvora. U proseku, tokom godine proizvedu više energije nego što uzimaju iz spoljašnjih sistema. Prilikom gradnje ovih kuća koriste se niskoenergetske tehnike (izbor lokacije za gradnju, pasivni solarni dizajn kuće).




Ljudi i dalje najveće poverenje imaju u klasično zidane kuće, zbog njihove trajnosti. Međutim, nauka i tehnologija napreduju iz godine u godinu. U izgradnji montažnih objekata koriste se savremeni materijali, koji nam omogućavaju bolju iskorišćenost prostora i kvalitet stanovanja, a pri tome su manje štetni za životnu sredinu. Nekada su se kuće gradile tako da ostanu potomcima i da u njima žive naredne generacije. Danas bi više trebalo da razmišljamo o tome da im ostavimo očuvanu životnu sredinu, a da nove generacije same nađu svoje mesto pod suncem i na njemu sagrade svoj dom.




4 коментара:

  1. Svidjaju mi se ove kuce buducnosti problem je sto mnogo kostaju a nas novcanik jos dugo nece moci ovo da iskesira.

    ОдговориИзбриши
  2. Nadam se da ce pomenute kuce buducnosti uskoro biti nasa sadasnjost. Trebalo bi sto pre iskoristit prednosti takvih tipova kuca, a i zastita zivotnu sredinu koja je previse zagadjena.

    ОдговориИзбриши
  3. Pasivne kuce su vec realnost u svetu. Sve ih vise grade, postoje cak i subvencije za njih. Svetu ce sve vise faliti energija, znaci buducnost je pred njima

    ОдговориИзбриши
  4. Na koracima da se na nasim prostorima podigne svest se tek radi, ali se barem radi. Potrebna je zastita od sunca i ujedno stednja energije i toplote, sto cesto zanemarimo. Folije koje stite od UV zracenja sa termoizolacionim svojstvima bi trebale da se ukljuce ukoliko imamo velike staklene povrsine

    ОдговориИзбриши