Energetska efikasnost
Energetska
efikasnost
je pojam sa kojim se sve češće susrećemo, posebno kada se priča o kućama, beloj
tehnici, izvorima energije. Bela tehnika se proizvodi u nekoliko energetskih razreda, traže se načini da
se što veći procenat energije dobije iz obnovljivih
izvora (sunce, vetar, biomasa...), ugrađuje se energetski
efikasna stolarija, a u građevinarstvo se uvode energetski
pasoši.
Cilj smanjenog
utroška energije nije samo smanjenje troškova domaćinstva, mada se na kraće
staze to prvo uoči. Jedan od najvažnijih efetaka ogleda se u očuvanju životne
sredine (manje trošenje prirodnih resursa, smanjena emisija štetnih gasova),
kao i u poboljšanju kvaliteta života.
Ljudi su još od najranijeg vremena pokušavali
da kuće grade tako da zimi budu što toplije, a leti hladnije. Izučavanjem ove
problematike bavio se i grčki filozof Sokrat, još u V veku pre nove ere. On je proučavao
uticaj Sunčevog kretanja na konstrukciju, oblik i izgled kuće.
Moglo bi se reći da je bio začetnik onoga što
danas zovemo energetski efikasna kuća.
To je kuća koja troši manje energije od obične, i danas se takve kuće mogu
podeliti u 5 kategorija:
-
niskoenergetske kuće (Low Energy House)
- pasivne kuće (Passive House)
- kuće nulte energije (Zero Energy House)
- autonomne kuće (Autonomous Building)
- kuće sa viškom energije (Energy Plus House)
Niskoenergetske kuće
Niskoenergetska kuća je bilo koji tip kuće koji koristi manje energije od obične kuće. One, po pravilu, dobijaju više Sunčeve energije (visok nivo insolacije). Smanjenoj potrošnji doprinose i dobra termoizolacija i kvalitetna stolarija, kao i krovna izolacija. Često su opremljene solarnim kolektorima, ili koriste tehnologiju za reciklažu toplote iz vode.
Definicija niskoenergetske kuće
nije jedinstvena na globalnom nivou. U različitim državama su i različiti
standardi, pa ono što bi u jednoj bilo prihvaćeno kao ovaj tip kuće, u drugoj
ne bi moglo tako da se nazove. U Nemačkoj je taj standard definisan kao kuća
koja godišnje ne potroši više od 50 kwh/m2 za grejanje, a u
Švajcarskoj je ta cifra 42 kwh/m2. U Srbiji prosečne stare kuće i zgrade imaju potrošnju od 150 do 250 kWh/m2
energije za grejanje godišnje, dok standardno izolovane
kuće troše u proseku oko 100 kWh/m2.
Kada je reč o montažnim kućama,
spoljni
zidovi od kojih se one grade dolaze sa fabrički
ugrađenom termoizolacijom, tako da
nije potrebno dodatno ulaganje tog tipa. Za prozore i vrata koristi se kvalitetna alu
ili pvc stolarija - višekomorni profili, dobro dihtovanje, minimalni
gubitak energije, pa je i to jedna od prednosti ovog načina gradnje.
Pasivne kuće
Pasivne kuće su projektovane tako da troše vrlo malo energije, pa je u njima moguće živeti bez tradicionalnih sistema grejanja. Ukupna potrošnja (grejanje u hlađenje, topla voda, struja) nije veća od 42 kwh/m2 godišnje, od čega na energiju potrebnu za klimatizaciju prostorija ode do 15 kwh/m2. Ta cifra je oko 10 puta manja nego kod običnih kuća i stanova. Troškovi gradnje pasivnih kuća su u početku bili veliki, ali sa razvojem tehnologije cene materijala i proizvodnje padaju. Ove kuće su dostupne i na našem tržištu, u vidu sertifikovanih montažnih kuća.
Kuće budućnosti
Ono što nama može delovati kao naučna fantastika, u razvijenim zemljama polako ali sigurno osvaja tržište nekretnina. Kod kuća nulte energije, na nuli je ne samo potrošnja energije, već i emisija ugljen-dioksida, pa ih možemo nazvati pravim ekološkim kućama. Funkcioniše tako što u nekim periodima koristi energiju iz energetske mreže, a u drugim periodima vraća u tu istu mrežu višak energije.
Autonomne kuće nazivaju se i "house with no bills" tj. kuće bez računa. Zamišljene
su tako da u potpunosti funkcionišu bez
priključka na infrastrukturne mreže (struja, voda, kanalizacija, ptt). Kuće sa viškom energije koriste
energiju iz obnovljivih izvora. U proseku, tokom godine proizvedu više energije nego što uzimaju iz spoljašnjih sistema.
Prilikom gradnje ovih kuća koriste se niskoenergetske
tehnike (izbor lokacije za gradnju, pasivni
solarni dizajn kuće).
Ljudi i dalje najveće poverenje imaju u klasično zidane kuće, zbog
njihove trajnosti. Međutim, nauka i tehnologija napreduju iz godine u godinu. U
izgradnji montažnih objekata koriste
se savremeni materijali, koji nam omogućavaju bolju iskorišćenost prostora i kvalitet stanovanja, a pri tome su manje štetni za životnu sredinu. Nekada
su se kuće gradile tako da ostanu potomcima i da u njima žive naredne
generacije. Danas bi više trebalo da razmišljamo o tome da im ostavimo očuvanu životnu sredinu, a da nove
generacije same nađu svoje mesto pod suncem i na njemu sagrade svoj dom.
Svidjaju mi se ove kuce buducnosti problem je sto mnogo kostaju a nas novcanik jos dugo nece moci ovo da iskesira.
ОдговориИзбришиNadam se da ce pomenute kuce buducnosti uskoro biti nasa sadasnjost. Trebalo bi sto pre iskoristit prednosti takvih tipova kuca, a i zastita zivotnu sredinu koja je previse zagadjena.
ОдговориИзбришиPasivne kuce su vec realnost u svetu. Sve ih vise grade, postoje cak i subvencije za njih. Svetu ce sve vise faliti energija, znaci buducnost je pred njima
ОдговориИзбришиNa koracima da se na nasim prostorima podigne svest se tek radi, ali se barem radi. Potrebna je zastita od sunca i ujedno stednja energije i toplote, sto cesto zanemarimo. Folije koje stite od UV zracenja sa termoizolacionim svojstvima bi trebale da se ukljuce ukoliko imamo velike staklene povrsine
ОдговориИзбриши